Rizo Hamidović - Biografija



Kratke informacije o: Rizo Hamidović
Datum rođenja: Nepoznat
Mesto rođenja: Kruševo (Srbija)
Prebivalište: Sarajevo
Država: Bosna i Hercegovina
Zanimanje: Pevač
Žanr: Folk, narodnjaci, sevdah

Rizo Hamidović je jugoslovenski i bosanskohercegovački pevač sevdalinki i narodnih pesama, prepoznatljiv po numerama „Ah, šta će ti, lolo, ahmedija“, „Otvori karte Ciganko“, „Čudna žena“, „Oči moje“, „Samo sam jednom ljubio“ i drugima. Rođen je u mestu Kruševo kod Novog Pazara. Od 1970. godine živi i radi u Sarajevu.

U braku je sa Ismetom Hamidović s kojom ima dvoje dece, sina Rijana i ćerku Rijanu. Na jugoslovenskoj muzičkoj sceni Rizo Hamidović pojavio se osamdesetih godina prošlog veka, kada je zagrebačka Diskografska kuća „Jugoton“ objavila njegove ploče sa pesmama „Rodnom kraju, rodnom zavičaju“, „Graničar“ i „Dugo te, dugo, očekujem“. Prvi studijski album snimio je 1984. godine pod naslovom „Čudna nasta ova godina“ na kome su bile numere „Zapjevala sojka ptica“, „Kiša pada, trava raste“, „Tamna noći, tamna li si“ i druge.

Od tada do 2017. godine objavio je petnaestak albuma i kompilacija na kojima je njegova publika mogla da uživa u novim narodnim pesmama, ali i Rizovim interpretacijama tradicionalnih bosanskih ljubavnih pesama – sevdalinki. Učestvovao je na festivalima, pratio Safeta Isovića na turnejama, te držao koncerte širom sveta. Mnogi ga smatraju jednim od najboljih izvođača sevdalinki, te vrhunskim pevačem narodnih pesama.

Biografija Na Radio Balkan Music

Detinjstvo, mladost i obrazovanje

Rizo Hamidović je rođen i odrastao u mestu Kruševo kod Novog Pazara. Kako je u brojnim intervjuima izjavljivao, on i škola se nisu „voleli“, pa je izbačen iz skoro svake koju je pohađao. Zbog nestašluka su ga izbacivali sa časova, a on bi, u znak protesta kamenicama porazbijao prozore na školi.

Ipak, uspeo je nekako da upiše zanat, te kako često ističe, postao mašinbravar poput pokojnog predsednika Jugoslavije Josipa Broza Tita. Nakon toga je upisao Višu upravnu školu, ali je ljubav prema muzici bila jača. Kada ga je jedan od profesora čuo kako peva u kafani, rekao mu je da odustane od daljeg školovanja i da se posveti pevanju. Rizo ga je poslušao pa je nastavio da gradi muzičku karijeru. Radio je na „Zvezdari“ u Beogradu kada je čuo da se u „Skadarliji“ organizuje veče posvećeno sarajevskim pesmama i kuhinji.

S obzirom da je znao da će te noći u „Skadarliji“ biti njegov idol Safet Isović zamolio je svog tadašnjeg šefa da to veče ne nastupa nego da ode tamo. Organizator je bio harmonikaš i kompozitor Ismet Alajbegović Šerbo. Hamidović je tražio od Alajbegovića da mu dozvoli da otpeva pesmu „Vino pije Selman aga“. Iako je bio skeptičan kako će to zvučati Šerbo mu je dopustio. Oduševio je sve prisutne svojom interpretacijom, a Safet ga je pozvao za svoj sto i rekao da će da ga odvede u Sarajevo.

Biografija Na Radio Balkan Music

Karijera

Prvu singl ploču Rizo Hamidović je objavio u maju 1980. godine. Na njoj su bile numere „Rodnom kraju, rodnom zavičaju“ i „Graničar“. Iste godine Diskografska kuća „Jugoton“ je izdala njegovu ploču sa numerama „Dugo te, dugo, očekujem“ i „Ti si meni sve što imam“ koje je otpevao na Festivalu na Ilidži. Dve godine kasnije objavio je singlicu sa pesmama „Sevdalija“ i „Još te sanjam“, koje je 1982. godine otpevao na Festivalu na Ilidži.

Sarađivao je sa Zaimom Imamovićem i Šerbom, te pratio Safeta Isovića na njegovim turnejama. Prvu ploču objavio je 1984. godine. Na njoj je bilo 10 obrada poznatih sevdalinki, poput „Zapjevala sojka ptica“, „Ja uranih jutros rano“, „Bulbul mi pjeva, ruža mi cvjeta“ i drugih. Otpevao ih je uz pratnju Ansambla Radomira Vanovca. S Orkestrom Sinana Alimanovića već sledeće godine je snimio album pod naslovom „Zašto te dugo nema“. Na njemu su, pored naslovne, bile i numere „Mino, Mino“, „Bez tebe prazan je dom“, „Podstanar“, „Crna ženo“ i druge. Tekstove i muziku za većinu pesama je pisao sam, dok je aranžmane radio Sinan Almanović.

Usledila je ploča „Sad mi trebaš / Otvori karte Ciganko“ koju je 1987. godine objavila Diskografska kuća „Sarajevo Disk“. Pored naslovnih pesama, na tom albumu su bile i numere „Razbij čaše, razbij tugu“, „Ne tuguj druže“, „Ljubi me“ i druge. Među saradnicima su mu bili Blagoje Košanin, Hilmo Mujić, Halim Koši, Miodrag Radomirović, Mirko Bačarević i drugi. Ove pesme donele su mu veliku popularnost, a nalaze se i na repertoarima drugih izvođača. Kasetu pod naslovom „Sandžački biseri“ Hamidović je objavio 1988. godine. Na njoj je otpevao nalepše narodne pesme iz svog rodnog kraja, poput „Zaplakala Šećer-Đula“, „Mlad se Jusuf oženio“, „Oj, djevojko iz Sandžaka“, „Sjela Hajra kraj bunara“, „Kladnice, mori Kladnice“, „Ah, što će ti lolo Ahmedija“, „Sinoć mi je ruža procvala“ i drugih.

Album je izdala Diskografska kuća „Sarajevo Disk“. Među saradnicima na petom albumu bili su Hilmi Baki, Halim Koši, Miodrag Radomirović, Predrag Vuković, Miroslav Milanković, Ljubo Ilijevski, Enver Šadinlija, Medo Čun, te grupa Saga. Ploču je 1990. godine objavila Diskografska kuća „Diskoton“ pod naslovom „Samo sam jednom volio“. Pored ove, veliku popularnost stekle su i pesme „Čudna žena“, „Kapetan potonulog broda“, „Ostavljaš me samoga“, „Moj jarane“, „Crna ženo“ i druge. Četiri godine kasnije objavio je kasetu „Sandžački biseri 2“ na kojoj su bile numere „Bilbul mi pjeva“, „Kiša bi pala“, „Tamna noći“, „Ja prošetah šefteli sokakom“, „Ja uranih jutros rano“, „Čudna jada od Mostara grada“ i druge. Ovog puta izdavač je bila Produkcijska kuća „Dreams Produktion“ iz Nemačke.


Dve godine kasnije „Dreams Produktion“ je objavila njegovu kasetu „Eh, da je meni“ koju je otpevao u pratnji Orkestra Zlaje Sjerića. Na njoj su, pored naslovne, bile i numere „Imaćemo vremena za tugu“, „Zbogom ženo“, „Kućni prag“, „Kažeš nemaš sreće“, „Almina“, „Dođi, pomiluj sina“ i druge. Tokom ratnih dešavanja na području Bosne i Hercegovine Rizo je držao koncerte za pripadnike Armije BiH. Pevao im je rodoljubive pesme kako bi podigao njihov moral. Tako su nastale numere „Bajram dođe, Sarajevo gori“, „Branioc sam“, „Čuvaj babo, našu Bosnu“, „Inshalah“, „Sarajevo porobiti neće“, „Žepa“ i druge.

Rizo je 1997. i 1998. godine objavio dve kompilacije pod naslovom „Crna ženo prokleta bila“ i „Želim topli dom“ na kojima su se nalazile njegove najpoznatije pesme. Dve godine kasnije u prodaji se pojavio njegov album „Ne znam ja“, sa numerama „Varalica“, „Ti si moja sva“, „Leti, leti, sokole“, „Patiću samo ja“ i drugima. Redovno je nastupao na koncertima širom BiH i Evrope, a posebno posećeni bili su njegovi nastupi u rodnom Novom Pazaru. S druge strane, nije često bio gost domaćih televizija, ali mu, čini se, taj vid marketinga, nije ni bio potreban. Pesme „Lafica“, „Svadba“, „Ja sa tugom, ti sa drugim“, „Ružan san“ i druge njegovi obožavaoci mogli su da čuju na CD-u „Bolujem ja“ koji je Hamidović izdao 2002. godine. Tokom 2004. godine objavio je dva albuma.

Na prvom, koji se zvao „Gdje si ti“ bile su pesme „Premalo je reći hvala“, „Sabah zora“, „Lažni biser“, „Zašto smo se rastali“ i druge. Drugi CD je objavljen pod naslovom „Sandžački biseri 3“ i sastojao se iz numera „A ko je kriv“, „Bajram ide, Bajramu se nadam“, „Kaduna“, „Polećela dva vrana gavrana“ i drugih. Tri godine kasnije napravio je isti poduhvat. Objavio je albume „Sandžački biseri 4“ i „Sevdalinke 1“.

Sa provog CD-a su se izdvojile pesme „Raslo mi je badem drvo“, „Sred Novog Pazara“, „Zbog Stambola“, „Ruse kose imaš ti“ i druge. Na drugom CD koji je te godine ugledao svetlost dana bile su sevdalinke „Došla Drina“, „Oj, Safete, Sajo, Saralijo“, „Staza stara“, „Moj behare“ i druge. Izdavačka kuća „Renome“ je 2009. godine objavila njegov novi album pod naslovom „Loše karte“. Na njemu su se našle numere „Crna ženo“, „Ana“, „Vratite je“, „Ne idi“, „Vratnik“, „Ja se vraćam Bosni“, te duet sa Lejlom Mešalić pod naslovom „Za godine ne pita sudbina“. Produkcijska kuća „Hayat“ je 2017. godine objavila CD „Hitovi 1“ sa najpoznatijim pesmama Rize Hamidovića. Iste godine je održao koncert u mestu Rožaje, na severoistoku Crne Gore, gde ga je slušalo nekoliko hiljada ljudi.

Biografija Na Radio Balkan Music

Privatni život

Rizo Hamidović je rođen u Kruševu kod Novog Pazara. U rodnom gradu je odrastao i završio zanat, a nakon toga upisao Višu upravnu školu, koju nije završio jer se posvetio muzici. Od 1970. godine živi i radi u Sarajevu, ali se ponosi svojim poreklom i rado odlazi u Sandžak, kome je posvetio i nekoliko svojih albuma. Hamidović je, za razliku od mnogih svojih kolega, veći deo života proveo sa jednom ženom. Reč je o njegovoj supruzi Ismeti, s kojom ima sina Rijana i ćerku Rijanu.

Jedan je od onih pevača koji ne gostuje često na radijskim i televizijskim emisijama, ali za koga novinari kažu da je dobar sagovornik koji otvoreno priča o svim temama. U jednom intervjuu ispričao je kako su ga u restoranu „Plaža“ na Modracu zamolili da ne peva pesme „Dok me nose na tabutu“ i „Prebrojana leta“. Kazao je da mu je u nekim drugim restoranima bilo zabranjeno da peva neke od svojih pesama, te da su mnoge i danas zabranjene na televiziji.

Na opasku novinara da prokomentariše izjave koje kolega Kemal Malovčić daje o njemu, Rizo je odgovorio da ga potpuno razume, da nikoga ne mrzi i da mu je Kemal drag. Dodao je da o njemu misli sve najbolje, te da mu je žao što je „publika koju je imao odavno izumrla“. Iako je imao priliku da sarađuje sa Safetom Isovićem, Zaimom Imamovićem i drugim legendama sevdalinke, kaže da mu je žao što nije pevao sa Hasnom Kašmo. Komentarišući situaciji na bosanskohercegovačkoj estradi Rizo je kazao da je sve to postalo „prostitucija“. Osvrnuo se na neke svoje kolege koji tvrde da im je Safet Isović „sevdalinku ostavio u amanet“. Tom prilikom je kazao da je sevdah „institucija“, te da se pita ko će slušati takvog pevača kada „nema pojma o sevdalinci“.

Istakao je da više ne postoje kriterijumi na estradi, te da tu vlada „prljava igra“ i da „neznalice udaraju po onima koji vrede“. S obzirom da mnoge njegove pesme pevaju drugi izvođači na svojim nastupima, Rizo je u nekoliko navrata kazao da bi postao milioner, kada bi mu svako od njih dao po jedan evro za svaku otpevanu pesmu. Ipak, pevač kaže da i među kolegama sa estrade ima prijatelje.

Pri tome posebno izdvaja Šerifa Konjevića koga naziva bosanskohercegovačkim Pavarotijem i najboljim pevačem na Balkanu. Osim Konjevića, Rizo ceni i Harisa Džinovića i Šabana Šaulića. Premda za sebe kaže da je apolitičan ističe da ga boli nepravda i kaže da samo želi da pomogne svom narodu. U jednom intervjuu je u šali rekao da bi se njegova stranka zvala „Alahu rabi, svak sebi grabi“, s obzirom na sve što se dešava ljudima, ne samo u BiH, nego i u celom regionu.

Diskografija

Albumi

1984. Čudna nasta ova godina

1985. Zašto te dugo nema

1987. Sad i trebaš / Otvori karte Ciganko

1988. Sandžački biseri

1990. Samo sam jednom volio (sa grupom Saga)

1994. Sandžački biseri 2

1996. Eh da je meni (s Orkestrom Zlaje Sjerića)

2000. Ne znam ja

2002. Bolujem ti

2004. Gdje si

2004. Sandžački biseri 3

2007. Sevdalinke 1

2007. Sandažački biseri 4

2009. Loše karte


Singlovi i EP-ovi

1980. Rodnom kraju, rodnom zavičaju / Graničar

1980. Dugo, te dugo očekujem

1982. Sevdalija


Kompilacije

1997. Crna ženo prokleta bila

1998. Želim topli dom

2015. Sevdalinke 1

2017. Hitovi 1

Diskografiju: Pogledajte Klikom Ovde